Kada se tu ulazilo, s desne strane je bio pult sa staklom i on je sjedio iza tog pulta. To je bilo malo, skučeno, nije to bilo nešto veliko, ali je bilo ispunjeno satovima po svim zidovima. I odmah desno do njega je bio onaj kanarinac… To mi je ostalo urezano u sjećanje – zvuk kucanja satova i pjev te ptice dok on radi.
Ono što je bilo fascinantno jest da je majstor uvijek imao leću, ono urarsko povećalo na oku, dok je gledao te sitne mehanizme.
Jedini urar je tu bio za cijelu ovu regiju i bio je čovjek koji plijeni onako jednostavno svojom tom, svojom jednostavnošću i duhovitošću. Veliki čovjek je bio taj Joso zbog te svoje jednostavnosti. Baš onako karizmatska osoba.
Jesam, poznavala sam ga. Zato što sam još kao djevojčica, moj dida me vodio kod Jose u njegovu radnju. Ručne satove, bakin sat, vekerice, jedan veliki sat koji je stajao u kući. Znači, isključivo su se tu popravljali kod Jose. … To vam je bilo za nas klince, za mene recimo, ko da uđete u neki čaroban svijet. Nešto drugačije. Meni je to bilo jako interesantno budući da je bilo jako puno satova, vekerica, velikih satova. I naš urar Rukavina je imao tu jednu magičnu moć. Jako je volio klince. Barem sam ja to tako smislila, ali zaista, volio je klince. Mislim, tako je rekao i moji brat, i moji bratići, baš smo pričali na tu temu, sjećaju li se oni tih odlazaka kod urara. Onda su svi rekli da je bio toliko drag da ga se niko nije bojao mada je bio onako brko je bio. I uvijek nam je pokazivao od čega se sastoji st. To je ono, nas klince sve zanima šta se nalazi iza pulta. E onda smo mi, pogotovo ja se toga sjećam jednu par puta sam išla u sobu do gdje su se nalazili oni nekakvialati ili kako se to već sve zove. Gdje je Joso otvorio sat pa mi pokazao šta se sve tu nalazi koji su to mehanizmi.
Povećalo onak kad se stavi na ono to je meni bilo baš ono wow. To mi je baš bilo korak. I da i pamtim da svaki put kad sam ja bila tamo, a i druga djeca uvijek je bilo bombona. Uvijek je bilo bombona i uvijek bi dobili neki bombončić i ono malu čokoladicu onako koji su bile zamotane jedna po jedna. Ono runolist nešto što je bilo onako, a bomboni su bili kolko se sjećam kiki, prsne karamele, slatka tajna, ne znam koji su još bili. A bilo ih je još bili je raznih.
Komunikativan, vedar, vesel. Imao neku srdačnost. Mislim da je volio ljude. Bio je sjajan prema klincima. I mislim da je on okupljao ljude oko sebe. Mislim, koliko se sjećam, kasnije, znači on je bio i predsjednik Hrvatskog planinarskog društva Lipa. Znači tu je već angažirao pola Sesveta. I družio se s ljudima i svi su ga znali. Ja mislim da je bio on omiljeni član zajednice.
A i on je bio… Ja imam osjećaj kako da ljudi su dolazili kod njega ovako malo. Na pričanje, na druženje. On je uvijek, ležu povećalo na oku imao kad je gledao te. To je bilo fascinantno.
Znači kada se tu ulazilo gore, sa desne strane je bio pult sa staklom ono ne znam jel ste i to dobili bilo je staklo neko, i on je sjedio iza tog pulta. To je bilo malo, skučeno, nije to bilo nešto. Mada sam ja tak… I odmah, desno, do njega je bio taj papagaj, što je meni bilo, odnosno nije (Ispitivačica: Kanarinac), nije papagaj nego kanarinac. A, po zidu su bili satovi. Ne? To je gore. Ono ko u svakoj radnji. I taj njegov alat i on je tu radio.
…alfa i omega planinarskog društva, stalni entuzijasta i prvoklasni renesansni čovjek koji je sve radio s toliko žara.
Josu sam upoznao planinareći. On je bio kažem alfa i omega planinarskog društva. Stalni entuzijasta, prvoklasni čovjek koji je ono baš renesansni renesansni čovjek, toliko je to kvalitetno radio s tolko žara, taj dom je izgradio. Na sam s njim surađivo kad sam ja bio predsjednik. On je meni bio kao otac planinarski ja sam se s njime konzultirao, sve mu izvještavao. Dolazio, dolazio ponedjeljkom da izreferiram kako je prošlo nešto, on je živio za taj dom, i onda sam se, kažem, s njime on je bio mentor u mogu reci, kao predsjedniku društva i savjetima mi je silno pomagao.
Mi imamo svoj planinarski dom koji je Joso izgradio od prve lopate ’67. kada, tih godina, kad nije bilo mogućnosti ni trak to sa konjima vukli gore, i onda zadržali smo taj jedan trend da nećemo gore ugraditi ceste nekakve na promet, premda sad ova terenska vozila idu svud. Ali Lipa je zadržala taj status da se na nju može samo pješice ić.
Joso je zamišljao to kao pravo planinarsko u smislu riječi da bude ne ono samo izletište, nego da baš bude pravi planinarski dom…
Djed. Jer je on bio visoki, a [sat] bio je iznad vrata. Znači trebalo ga je uvijek… baka se nije usudila na stolac penjati, ona je bila puno manja. I nije mogla.
Bio je stajao na frižideru (sat)… a tu je moja glava bila naslonjena (krevet se nalazio uz frižider) i ta vura kad je zazvonila taj metalni oplata od frižidera, to je bučalo… ta vibracija se prenosila na dio jastuka di je bio taj frižider i onda je to proizvodilo buku pogotovo za vrijeme sna. Užasno me smetalo…
…navečer svaku večer znam da je deda i baka i moji roditelji moraš navit sat, onda zapamtiš kad, svaki dan u kolko sati se navija da ne zaboraviš, a nekad stane i ne znaš kolko je sati.
U dnevnom boravku je bio onaj mali koji je stajao pored televizora da se zna kad će dnevnik i kad će crtić. Znači u 7 i 15 je bio crtić mi bi pogledali crtić, onda su roditelji gledali dnevnik, a mi smo se morao ić spremat za spavanje. … Regal onaj veliki koji je bio da je pokrio cijeli zid sobe. Onda onaj di gdje je išao televizor i onda do televizora je stajao taj sat da se zna kad će dnevnik.
Od prvog svjetskog rata imao je lijepo ono staklo pa ko da otvara se, sad to postoji, ali ovo unutra sam ja popravljo s čekićem kužiš… imam taj čekić malim s kojima sam ja popravio mislim da imam iz ono mehanotehnike… to je mali onaj, dječji znaš ono za igračke, a kaj s tim strgaš sve. Ako si uporan dovoljno… Popravio nisam ništa.
Znam kad sam u prvi razred išao, onda mi mama vekericu navinula kad se treba početi spremati, ići ručati. A kad sam išao popodne, dok je ona bila u školi. A sa ružem je na satu nacrtala kak moraju biti kazaljke kad moram krenuti u školu.
Naći ću ja sliku. Znam da stojimo u kuhinji i netko od nas drže ovu moju nećakinju, te se bila rodila, ona se bila rodila ’64. Znači drže na ruci. I ona pita i kaže: ‘A šta je to na zidi?’ Htjela je reć šta je to na zidu, a do tad nije govorila i progovorila je cijelu rečenicu. Zato smo svi upamtili tako.
…tata je na dvorištu ovdje, izrezao jednu vrbu… I kako se sunce kretalo moj vam je tata pratio kroz par godina kako je ujutro sunce tu visoko. Znači, tu je gore sedam sati. Znate, pa kad je sunce išlo jače, tako da je radilo sjenu. I on je sebi ogulio po crtama, na sred vrta, ne sve, samo ogulio. … I vjerujte nije to bilo baš tak jako precizno, al kako god je sunce išlo on je znao sad je na trećini štapa sadje popodne kad je radio u vrtu ona je pogledo na tu vrbu i on je znao kolko je sati.
…zidni sat, kada je god bilo na navijanje, to je bilo tatin zadatak, zato što je on točno znao koliko puta mora okrenuti, kojim tempom, jer to nije frčeš, frčeš, pa samo onda feder crkne… Isključivo je tata se bi bavio satovima koji su bili satovi. … Ručni satovi, vekerice, svako se bavio sa svojim satom.
…te vekerice su sve u sebi imale nekakva zrnca il kak se to zove kad je bio mrak onda su svijetlile su na nekojima brojke na nekojima točkice. Ali su kazaljke bile. Imale toj florescent u sebi pa je to svjetlilo I po noći ste znali koliko je sati
…buđenje je stalno bilo s tom vekericom i onda znam da sam se budio pet minuta prije nek što se ona to je bučalo ja sam se budio teatralno. Nisam, pritisnem onaj, kočnicu tu kako se zvala što je zaprečavala da ne zvoni tak sam se s njom, vježbo sam se bio sam točniji od te vure.
Kad sam bila mala imali smo sat. Glavni sat u dnevnom boravku koji je zvonio na pola. Znači onaj ogroman sat ima dolje onaj što je išo i onda kad je pola zazvonilo je samo jednom ding kad su bila dva onda ding ding. … Predivan crni je bio veliki na kojem ja nisam nikad znala. Nisam znala taj sat nikako, orijentirala sam se prema suncu kak je padalo na dvorište…
…dvorište koje je bilo zbetonirano i sad ti je bila kuća do… gore su nekakve sjene padale. Ne znam, zavisi kakve sjene pala, točno si znala koliko je sati i koja je doba dana, znaš. I kad je podne, točno je ta sjena od gore pala na pola dvorišta i radila mi je tu. I onda čim je otišla malo dalje, sam znala da je prošlo podne…
Ja to radim s onim čekičem i šerafcigerom nekak ovakvim, kaj ćeš ti to. Mislim ono naravno to nije išlo, il nož uzmeš nekakvi. Kak ćeš drugačije.
Zapravo imali smo kukavicu, ali to sam ja strgo. A strgo se, igrao sam se s tim. Mene je zanimalo kak ta ptičica ide van. To smo iz švicarske dobili… Al mene zanimalo to i to sam ja sve strgo rastavio. Nema je više.
Feder kad ti odleti, onaj glavni ko će to sastaviti mislim kak ćeš sastaviti. Ne bi sad znao sastaviti. Trebaš imat neki alati, a kamo li onda kužiš? O, to sam strugo da. Nekoliko možda čak. Ili, kad se pokvari, pa dođe nova e onda stara obavezno ide. Oni sa kotačićima, koji su unutra bili, onda možeš zvrk napraviti. Znači, imaš onaj veliki ko zupčanik, koji ima osovinu, i onda ti on može ko zvrk služiti. ono znaš završtiš ga, on se vrti. To je bila igra.
Električni uređaj marke “Greiner”
Instrument je smješten u robusno crno kućište s kromiranim mehaničkim sklopom na gornjoj strani, dizajniran za precizno čišćenje ili testiranje osjetljivih urarskih komponenti
Urarski upuštač (Handsenker) s oznakom “No 1657”
Set se nalazi u originalnoj smeđoj kutiji s ljubičastom baršunastom podstavom. Na poklopcu je vidljiva novija reljefna Dymo naljepnica s natpisom “STEZALJKA ZA FINI POSAO”, što svjedoči o dugovječnosti alata i njegovoj organizaciji u radionici 20. stoljeća. Sadrži preciznu ručku s narezima i asortiman svrdala.
Mjerilo za module zupčanika
Specijalizirani metalni instrument s preciznim urezima na gornjem i donjem rubu, namijenjen mjerenju modula (koraka) zupčanika satnih mehanizama radi precizne izrade ili zamjene.
Alat za zaobljavanje (Rounding-up tool)
Vrhunski precizni mehanički instrument od mesinga i čelika, korišten za popravak i finu obradu profila zuba zupčanika. Instrument dolazi u crnoj drvenoj kutiji s crvenom podstavom koja naglašava njegovu vrijednost.
Alat za utiskivanje (staking tool) s crnim lijevanim kućištem i tri vertikalna klipa (punsona)
Koristi se za precizno uležištenje osovina i centriranje dijelova unutar mostova sata.
Pinceta
Na dršci je utisnuta numerička oznaka “3” za identifikaciju veličine.
Urarski nakovnji i punsoni
Set specijaliziranih urarskih nakovnja i punsona različitih geometrijskih profila glave, smještenih u masivno drveno postolje radi lakše dostupnosti tijekom rada na nakovanju.
Kružna kutija od tokarenog drveta s pripadajućim poklopcem
Gornji dio tijela sadrži niz numeriranih rupa za vertikalno odlaganje finih igala i probojaca.
Okvir urarske pile za precizno rezanje metala
Alat karakterizira čelični luk s leptir-vijcima za napinjanje i ergonomski oblikovana drška od tamnog drveta
Serija metalnih vučnih ploča (draw plates) za kalibriranje žice
Ploče nose oznake “Made in Italy” i “Garantie”, a opremljene su progresivno manjim rupama za izvlačenje plemenitih i baznih metala.
Pravokutna čelična ploča s većim brojem kalibriranih rupa
Pravokutna čelična ploča s većim brojem kalibriranih rupa, koja služi kao brzi referentni alat za provjeru debljine materijala ili promjera osovina.
Cilindrična kutija od svijetlog drveta s umetnutim finim čeličnim alatima za preciznu doradu i obradu otvora.
Gumena pumpica tamnozelene boje
Standardni dio opreme radnog stola, neophodan za beskontaktno uklanjanje čestica prašine iz osjetljivih dijelova mehanizma.
Višenamjenski metalni džepni nož
Višenamjenski metalni džepni nož s tri funkcije: glavnom oštricom, preciznom turpijom i manjom oštricom. Nosi oznaku talijanskog proizvođača “Inter Maniago”.
Promotivni džepni nož s crnim koricama i zlatnim natpisom “Montres Liga”, švicarske marke satova. Sadrži dvije oštrice od nehrđajućeg čelika (inox)
Tanki, elegantni metalni nož s kliznom oštricom. Na tijelu noža nalazi se natpis “Rodania of Switzerland” uz prepoznatljiv logotip marke na crvenoj podlozi
Kartonska kutija ispunjena velikim brojem mesinganih zupčanika, koji su vjerojatno služili kao sirovina ili rezervni dijelovi dobiveni rastavljanjem starih mehanizama.
Smeđa bočica sredstva “Oxyd-Ex” marke “Actuel”
Služi za uklanjanje oksidacije s električnih kontakata i podmazivanje u preciznoj mehanici.
Plitka staklena posuda (Petrijeva zdjelica) korištena za precizno namakanje mehanizama u kemijskim kupkama.
Masivna posuda od debelog profiliranog stakla s teškim poklopcem ukrašenim zvjezdastim motivom. Služi za dugotrajnije čišćenje dijelova u agresivnim otapalima.
Staklena zvona (cloche) s kuglastim držačem. Esencijalni dio opreme za zaštitu otvorenih i podmazanih mehanizama od atmosferskih nečistoća i prašine tijekom procesa sastavljanja.
Oslikani metalni brojčanik u “Švarcvaldskom” (Black Forest) stilu
Oslikani metalni brojčanik u “Švarcvaldskom” (Black Forest) stilu, koji je dominirao kao narodna umjetnost u regiji. Gornji lučni dio ukrašen je motivom velike ruže, dok su rimski brojevi ispisani na bijeloj podlozi.
Tradicionalni sat s kukavicom, kućište od tamnog rezbarenog drveta s motivima lišća i ptice.
Opremljen je karakterističnim utezima u obliku šišarki.
Okrugli zidni sat marke “Kienzle”.
Objekt odlikuje funkcionalistički dizajn s čistim linijama i jasnim arapskim brojevima, tipičan za njemačku školu dizajna sredine stoljeća.
Modernistički zidni sat marke “Hermle”.
Brojčanik je integriran u vanjski prsten od kovanog željeza, dok je mehanizam skriven u centralnom crnom pravokutnom kućištu.
Moderni kvarcni sat (Quartz) u prozirnom akrilnom okviru
Primjer minimalističkog industrijskog dizajna s kraja stoljeća.
Mehanička budilica marke “Insa” u narančastom kućištu
Na brojčaniku je vidljiva oznaka “Yugoslavia”.
Svijetloplava “Insa” budilica
Na sredini brojčanika nalazi se prepoznatljiv Insa logotip – slovo “I” unutar romba (dijamanta), što služi kao stručna potvrda identiteta marke.
Kromirana “Insa” budilica visokog sjaja
Sadrži “I” logotip u rombu.
Narančasta budilica marke “Jerger” s dva vanjska zvona
Na crnom brojčaniku s bijelim brojevima ističe se natpis “Made in Germany”.
Žuta kvadratna budilica Slava Insa
Kompaktni mehanički budilnik s 11 rubina, nastao suradnjom sovjetske i jugoslavenske industrije satova, prepoznatljiv po jarkoj boji kućišta.
Okrugla budilica Ruhla svjetlozelene boje
Mali njemački mehanički sat jednostavnog dizajna s metalnim obrubom, namijenjen za svakodnevnu upotrebu.
Narančasta budilica Insa s vanjskim zvonom
Veliki stolni sat s karakterističnim gornjim zvonom i metalnim nogicama, proizveden u Jugoslaviji za kućnu upotrebu.
Smeđa budilica Jantar s 4 rubina
Mehanički sat sovjetske proizvodnje (Made in USSR) s minimalističkim bijelim brojčanikom i metalnim kućištem.
Srebrna metalna budilica Insa
Klasični model mehaničkog sata s dvostrukom skalom (za vrijeme i alarm) te metalnom ručkom za nošenje na vrhu.
Insa budilica s bakrenim brojčanikom
Varijanta mehaničkog sata s upečatljivim brojčanikom u boji bakra i dodatnim skalama za precizno namještanje alarma.
Crna budilica Prim s ružičastim kućištem
Elegantni čehoslovački mehanički sat s crnim brojčanikom i bijelim kazaljkama, smješten u kontrastno kućište.
Smeđa Insa budilica s crvenim kazaljkama
Mehanički sat s vidljivim tragovima korozije na kućištu.
Bijela Insa budilca s dva zvona
Tradicionalni “twin-bell” dizajn s gornjom ručkom i metalnim nogicama, u klasičnoj bijeloj boji.
Trokutasta siva budilica Meraltik
Elegantni čehoslovački mehanički sat s crnim brojčanikom i bijelim kazaljkama, smješten u kontrastno kućište.
Bijela “bubble” budilica Insa
Retro-futuristički dizajn s ispupčenim zaštitnim staklom i aerodinamičnim zaobljenim kućištem.
Žuta minijaturna budilica
Mali dekorativni sat s dva zvona.
Kvadratni metalni sat Insa
Spoj kvadratnog prednjeg okvira i okruglog kućišta s minimalističkim dizajnom brojčanika.
Crna budilica Junghans Bivox
Kvalitetni njemački sat s tamnim brojčanikom i naglašenim kazaljkama.